Tribina i predstavljanje knjige Tuge Tarle: “Anatomija Tuge”

Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Pučko otvoreno učilište organiziraju predstavljanje knjige Tuge Tarle “Anatomija Tuge” i  tribinu “Kako je pjesniku u koži diplomata? – O čemu pjesništvo govori, a diplomacija šuti. ”

Knjigu će predstaviti i na tribini govoriti diplomatkinja i pjesnikinja Tuga Tarle. Moderatorica je Renata Husinec, predsjednica OMH u Križevcima. Stihove čitaju profesorice Martina Valec-Rebić i Danijela Zagorec.

U glazbenom programu nastupa Dunja Rebić, sopran.

O autorici

TUGA TARLE rođena je u Zagrebu gdje je diplomirala filozofiju i komparativnu književnost na Zagrebačkom sveučilištu. Stupanj doktora humanističkih znanosti stekla 2022. godine na Sveučilištu u Zadru.

Karijeru započinje kao balerina i baletni pedagog, nastavlja kao savjetnica za kulturu i voditeljica javnih tribina. Kao profesionalni diplomat sa završenom Diplomatskom akademijom službuje kao promotorica hrvatske kulture u svijetu (Čile, Španjolska, Australija, Slovačka). S pozicije otpravnice poslova veleposlanstva RH u Bratislavi odlazi u mirovinu te djeluje kao vanjska suradnica Fakulteta hrvatskih studija u zvanju predavačice. U vrijeme agresije na RH inicirala je i vodila Zakladu za skrb o djeci žrtvama rata – DORA.

Objavila je sedam knjiga, a svojim prilozima sudjelovala na brojnim konferencijama i javnim tribinama i predavanjima u RH i inozemstvu. Bavi se temama nacionalnog identiteta, lobiranjem, brendiranjem, hrvatskim iseljeništvom i kulturom. Autorica je više stotina članaka, kritika i eseja u novinama i časopisima („Most”, „Republika”, „Marulić”, „Matica”, „Sušačka revija”, „Meandar”, „Hrvatski iseljenički zbornik„, zbornici IMIN-a i Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i dr.). Surađivala je u emisijama na HRT-u te na I. i III. programu Hrvatskog radija.

Objavila je sljedeće stručne i znanstvene knjige: Hrvatska – Australija i Novi Zeland: povijesni i kulturni odnosi / Croatia – Australia & New Zealand: historical and cultural relations (DHK, Zagreb 2000.); Plesne kritike (Hrvatski centar ITI, Zagreb 2009.); Hrvatski iseljenički duhopis: ogledi, kritike, pisma i prijedlozi: 1990–2013. (Zagreb 20l3.).

Od književnoumjetničkih djela objavila je knjige: Ariadnina nit (DHK, Ogranak u Rijeci: Venerus, Rijeka 2011.); Moja australska priča: o jednoj iseljeničkoj avanturi; s izvornim zapisima dijelova pisama i dnevničkih bilježaka kćeri Maše Tarle (Udruga OS, Zagreb 2016.) te zbirku poezije Anatomija Tuge (Udruga OS, Zagreb 2021.).

Prevela je sa španjolskog i priredila knjigu Isacija Pereza Fernandeza Ime, život i avanture „anonimnog osvajača” Vinka Paletina iz Korčule, autora Izvješća o Novoj Španjolskoj (Matica hrvatska, Zagreb 2018.).

Posljednjih pet godina uređuje i vodi emisiju na Hrvatskom katoličkom radiju „Živa veza” posvećenu iseljenicima. Članica je Matice hrvatske (pročelnica Odjela za međunarodnu suradnju i iseljeništvo), Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog diplomatskog kluba u Zagrebu.

O zbirci

U svome Pogovoru, kojega je naslovio Akrobat na žici noći: jedno čitanje pjesama Tuga Tarle, Ivan Rogić Nehajev razlikuje tri osnovna tvorbena postupka „u poetskom izričaju Tuge Tarle”: ponavljanje tradicije, dokumentarnost i anarhoidnost. Uz tradiciju nerijetko je veže vezani stih, formatizirane strofe, sonetna rješenja… Tuga Tarle je znala što radi jer je studirala i komparativnu književnost. Nehajev to dovodi u vezu s postmodernom. Nije ništa loše dio pjesama pisati na način Tina Ujevića i Vesne Parun. Pogotovo ako je kvalitetno napisano.

Dokumentarnost je najzornije vidljiva u dokumentarnom oblikovanju jezika, kao bizaran hibrid araboengleskog i hrvatskog, kao govor hrvatskih emigranata u Australiji u pjesmama punim tragične ironije, luzera nostalgičnih za domovinom koji više ne pripadaju ni ovamo ni onamo. I na kraju anarhoidnost, uz misao da su žene izvorno anarhoidne, upućene na rađanje i supstancijalno primarnije od društva uređenog zakonima. Osim toga Tuga je nerijetko buntovnik i polemičar: „na pas mater govori o političarima, glupostima, zločinima, jadu i bijedi…”.

Po Nehajevu je Tuga baštinica, emigrantski odvjetnik, puntarica i kroničar ljubavi. (Njene ljubavne pjesme Nehajev spominje tek na kraju, premda su one najdragocjenije i najljepše.) Tuga je baštinica drevne kulture, vjere, domovine itd. Kao emigrantski odvjetnik treba uzeti u obzir da je i sama bila emigrant u Australiji, pa sve piše iz prve ruke.

Kao puntarica suprotstavlja se nasilju i njegovoj nepravednosti. Traži oslonac u nebeskoj, svetoj pravednosti. I na kraju, ali nipošto na posljednjem mjestu, tu je njezina ljubavna poezija. Ljubav je nadvremenska i zagonetna, događa se u pustoši svijeta. I tu, kao u duhovnim pjesmama, Tuga otvara prostor transcendentnosti. Uskrslost je prirodno stanje.