Predstavljena knjiga o 14 akademika koji su zadužili Križevce i svijet
U izdanju Nakladničke kuće Meridijani u Križevcima je jučer svečano predstavljena knjiga „Hrvatski akademici u povijesnoj memoriji Križevaca – Grad Svetog Marka u hrvatskoj povijesti” autorâ akademika Ferde Bašića i dr. sc. Ivana Peklića, pod uredničkom palicom Petre Somek i uz recenziju prof. dr. sc. Hrvoja Petrića.
Knjiga akademika Ferde Bašića i dr. sc. Ivana Peklića prvi put sustavno i na jednom mjestu okuplja životopise i djelovanje hrvatskih akademika čije su sudbine, rođenjem ili radom, neraskidivo povezane s gradom Križevcima. Od prirodoslovaca i humanista, književnika i filozofa do znanstvenika različitih disciplina i naraštaja, pred čitateljem se otvara bogata galerija od četrnaest akademika koji su ostavili dubok trag u nacionalnoj znanosti i kulturi, ali i u svakodnevici križevačkoga kraja. Autori ne donose samo pregled znanstvenih postignuća predstavljenih akademika, nego ih prikazuju i kao ljude od krvi i mesa – kao naše sugrađane, obiteljske osobe, javne djelatnike, čime knjiga nadilazi klasični biografski okvir.
Kao pokrovitelji ovog iznimnog izdavačkog pothvata zaslužni su Grad Križevci, tvrtka KTC, Koprivničko-križevačka županija te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih RH. Okupljene je na predstavljanju ove knjige u ime Grada Križevaca pozdravio Sandro Novosel, pročelnik Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje, kulturu, sport, socijalnu skrb, nacionalne manjine i turizam uputivši čestitke autorima ove knjige.
Autori u knjizi ne donose samo biografije, već akademike prikazuju kao naše sugrađane i ljude koji su obilježili svakodnevicu križevačkoga kraja. O četrnaestorici akademika govorili su akademik Ferdo Bašić i profesor Ivan Peklić, a oni su:
• Josip Schlosser – ujedno i najstariji akademik, liječnik, prirodoslovac, utemeljitelj hrvatske botanike, entomologije i planinarstva koji je godinama djelovao u Križevcima.
• Ljudevit Farkaš Vukotinović – književnik, političar-ilirac, prirodoslovac, znanstvenik i gospodarstvenik i njegov značaj vrlo je važan za Križevce i osnivanje Visokog gospodarskog učilišta
• Sljedeći je Mirko Bogović koji je u Križevcima pohađao osnovnu školu te nakon što je napustio vojnu službu vratio se u Križevce , a njegova je uloga važna za gospodarstvo. Kako je rekao profesor Ivan Peklić, najzaslužniji je za gradnju pruge Križevci-Bjelovar te za gradnju pruge prema Budimpešti.
• Franjo pl. Marković – rođeni Križevčanin, bio je tajnik i predsjednik HAZU-a, utemeljitelj hrvatske logike i estetike te prvi dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, važan filozof, književnik i političar.
• Mijo Kišpatić – mineralog, sveučilišni profesor i popularizator znanosti, akademik Bašić kazao je da je u Križevcima boravio jako kratko, tek godinu dana kao profesor te je autor jednog od prvih udžbenika o pedologiji.
• Vladimir Srećko Vrkljan – rođen u Svetom Petru Orehovcu, prvi suvremeni hrvatski fizičar koji se bavio kvantnom fizikom, rođen u Svetom Petru Orehovcu. Profesor Peklić rekao je kako je bio veliki pobornik Alberta Einsteina te se smatra kako je Vrkljan bio među prva tri kvantna fizičara tog doba.
• Milislav Demerec – hrvatski znanstvenik i genetičar, njegov je znanstveni put povezan s Križevcima gdje je završio gospodarstvo učilište i bio je jedan od istaknutih hrvatskih genetičara, istaknuo je akademik Bašić. Njegovo dostignuće jest komercijalna proizvodnja penicilina te hibridizacija kukuruza.
• Marijan Detoni –rođen u Križevcima, slikar i grafičar, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i pripada samom vrhu likovne umjetnosti u Hrvatskoj. Profesor Peklić istaknuo je kako je osnovnu školu završio u Križevcima i nakon toga studirao je na umjetničkoj akademiji u Zagrebu. Najpoznatija njegova slika je “Sajam u Križevcima”, a motivi Križevaca protežu se kroz njegove mnoge slike.
• Andre Mohorovičić – arhitekt i povjesničar, rođen u Križevcima te zauzima važno mjesto u hrvatskoj arhitekturi. Profesor Peklić naglasio je kako je njegov značaj istaknut u povijesti umjetnosti.
• Drago Grdenić – rođeni Križevčanin, kemičar, rektor Sveučilišta u Zagrebu i jedan od najdugovječnijih akademika s čak 59 godina članstva u HAZU.
• Ferdo Bašić – vodeći hrvatski agroekolog, autor kapitalnog djela „Tla Hrvatske”, čiji je rad neraskidivo vezan uz Križevce, uz kojega je večeras predstavljena i posebna knjižica „Razgovori s akademikom Ferdom Bašićem – Tlo je temelj života!” Petre Somek.
U knjizi su obrađeni i akademici bliski Križevcima, a to su: Ante Stamać, pjesnik, teoretičar književnosti, sveučilišni profesor, esejist i prevoditelj koji je kratko živio u Križevcima te Dragutin Feletar, polihistor, geograf, sveučilišni profesor, kroničar, pjesnik i pisac Međimurja i Podravine, organizator kulturnog života Koprivnice koji je vrlo često je navraćao u Križevce, dodao je profesor Peklić.
O Mihovilu Gračaninu, hrvatskom pedologu, agronomu, fitoekologu i fitofiziologu svjetskog glasa, pričao je akademik Bašić rekavši kako je bio najpoznatiji znanstvenik Sveučilišta u Zagrebu u području pedologije.
Zaključno, recenzent prof. dr. sc. Hrvoje Petrić čestitao je autorima te urednici Petri Somek te istaknuo kako je ova knjiga od iznimne važnosti. Dodao je kako Križevci nisu samo mjesta rođenja i djelovanja ovih akademika, već su Križevci bili mjesto okupljanja znanja i velik dio djelovanja ovih akademika u Križevcima vezan je uz njihovo obrazovanje.
