Književna večer uz Robert Perišić kod Krička

Iz Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci pozivaju vas na proslavu 10. rođendana Križevačkog čitateljskog kluba KriČaK. Pitajući članove kluba kako bi najradije proslavili ovaj veliki okrugli rođendan, rekli su – uz razgovor o napisanom i pročitanome, s piscem jedne im od najdražih knjiga koje su čitali Brod za Issu Robertom Perišićem. Stoga, dobro nam došli na književnu večer u ponedjeljak, 19. listopada 2026. s početkom u 19 sati u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“ Križevci, uz KriČaK, Roberta Perišića, tortu i književnost. 

KriČaK (Križevački čitateljski klub) osnovan je u rujnu 2016. u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“ Križevci s voditeljicom Majom Baksa. Kroz godine je klub mijenjao i broj i sastav članova, što je prirodno, no svih se deset godina kontinuirano sastaje i srčano raspravlja o pročitanome.

Do pisanja ovog teksta, KriČaK je pročitao 88 knjiga, što hrvatskih, što svjetskih pisaca.

Gost večeri:

Robert Perišić, hrvatski književnik (Split, 1969.). Studij kroatistike završio je 1999. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uređivao je časopise Godine i Godine nove, pisao književne kritike u Feral Tribuneu, kolumnu u tjedniku Globus. Objavio je pjesničke zbirke Dvorac Amerika (1995), Jednom kasnije (2012) i Siromašni čovjek kojeg boli glava (2020), a zapažen je proznim zbirkama urbane, naraštajne tematike, kojima se svrstao u tzv. stvarnosnu prozu (Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas, 1999; Užas i veliki troškovi, 2002; Uvod u smiješni ples, 2011; Hodati kao mačka, 2018). Široku čitanost i međunarodni ugled stekao je romanima, nagrađivanim Naš čovjek na terenu (2007) i Područje bez signala (2015), društvene tematike i uronjene u tranzicijsku svakidašnjicu te utemeljene na novinarskom iskustvu. Velik odjek kritike i publike ponovio je nagrađivanim romanom Brod za Issu (2022), smještenim u antičko doba na Vis i mitsko-ekološkoga sloja. Pisao je i drame (Kultura u predgrađu, 2000) te filmske scenarije (100 minuta Slave, D. Matanić, 2004., o Slavi Raškaj). Romani su mu prevedeni na slovenski, engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski.