Izložba “Put čipke”

Likovna galerija Gradskog muzeja Križevci, Trg  Antuna Nemčića 6/I

Otvorenje izložbe: četvrtak 28. travnja 2022. u 19 sati
Izložba ostaje otvorena do 21. svibnja 2022. Može se razgledati od ponedjeljka do petka od 10 do 13 i 18 do 20 sati, subotom od 10 do 12 sati. Ulaz na izložbu je besplatan.

Čipka na batiće izrađena u međimurskom selu Sveta Marija, poznata je pod nazivom „svetomarska čipka“. Osim na području Međimurja gdje je izrađivana, koristila se za ukrašavanje oglavlja i nošnje u Bilogori, sjeverozapadnoj Moslavini te križevačkom i vrbovečkom Prigorju. Cilj izložbe je prikazati sličnosti i razlike u upotrebi čipke, ali i istražiti kako je ona pronašla put do udaljenih krajeva te na kraju postala vrijednim dijelom kulturne baštine navedenih regija. Jedan dio izložbe posvećen je ženama iz Svete Marije koje su čipku izrađivale i prodavale te na taj način bile među rijetkim pripadnicama svojeg spola, stanovnicama seoskih sredina koje su se izborile za vlastiti prihod i ekonomsku neovisnost.

“Pod nazivom čipka podrazumijeva se šupljikav plošni rad od jedne ili više neprekinutih niti namijenjen ukrašavanju odjeće, posteljnog i stolnog rublja te interijera stanova. Izrađuje se tehnikama ručnoga i strojnoga čipkanja. Ručno se čipka iglom, iglicom s kukicom i batićima, pa se prema tome razlikuju šivane i kukičane čipke te čipke na batiće.[1] Pretpostavlja se da je naziv dobila po staroslavenskoj riječi „čip“ koja znači odsječen, odrezan što objašnjava njezino porijeklo – završetak neporubljene tkanine iz kojeg su se prvo izvlačile niti te se zatim spajale u rese, upletale i prevezivale. U prilog ovom tumačenju idu i drugi nazivi koji se upotrebljavaju za čipku: „špice“ iz njemačkog „Spitzen“[2] ili češke „krajki“[3]koje mogu značiti i rub, kraj. Začetke čipke nalazimo u davnoj prošlosti i izradi mreže za lov i ribolov. Najstarija tehnika izrade čipke bila je pletenje prstima ili pomoću okvira unutar kojeg se prepletala nit. Među prvim ukrasnim čipkama najstarije zabilježene tehnike izrade su pletenje, uzlanje (makrame), pletenje na rami (jalba).[4] U analizi pojedinih tehnika ručnog rada prisutnih na području sjeverne Hrvatske najčešće se počinje s razdobljem renesanse tijekom koje je zabilježena pojava čipke. Za našu je temu ona značajna jer se radi o šivenoj čipki proizašloj iz bodova bijelog veza: šivenoga raspleta i pripleta. To je razdoblje kada se i u umjetnosti napušta polikromni srednjovjekovni kolorit i u modu ulazi jednostavnost koja se odražava i na izradi tekstila, prije svega odjeće u kojoj važnu ulogu zauzimaju pojedini predmeti izrađeni od bijele tkanine i ukrašeni čipkom koja dobiva prednost u odnosu na vez i zamjenjuje ga ili nadopunjava.”(…)

Iz teksta autorice izložbe: Vesna Peršić Kovač