Skip to content Skip to main navigation Skip to footer

14. Središnja manifestacija kulture Ukrajinaca u Hrvatskoj

plakat

Događaj je završio

plakat-2

PROSLAVA 120. OBLJETNICE DOSELJENJA GRKOKATOLIKA UKRAJINACA U HRVATSKU

U nedjelju, 10. listopada 2021. u Grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, križevački biskup Milan Stipić služit će zahvalnu liturgiju povodom proslave 120. obljetnice doseljenja Ukrajinaca na područje Hrvatske. Na liturgiji, koju će na prvom programu prenositi Hrvatska radio-televizija, bit će nazočni predstavnici Republike Hrvatske i Republike Ukrajine, pjevači crkve sv Petra i Pavla iz Lavova, koji će pjevati liturgiju, zatim vikar za grkokatolike Austrije o. Jurij Kolasa sa župnikom i mladima grkokatoličke župe sv. Barbare u Beču, svećenici i hodočasnici grkokatoličkih župa ukrajinske tradicije iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Osim zahvalne liturgije u križevačko katedrali, održavat će se i druge kulturne i društvene manifestacije u Zagrebu i drugim mjestima na kojima će se obilježiti obljetnica doseljenja.

Prvi Ukrajinci doseljavaju na područje Hrvatske i susjedne prostore sredinom 18. stoljeća i tada su poznati pod nazivom ‘Rusini’. U većim skupnima naselili su se na ove prostore krajem 19. i početkom 20. stoljeća, doselivši uglavnom s prostora zapadne Ukrajine odnosno galicijske, zakrapatske i bukovinske regije, koje su se nalazil, kao i Hrvatska, u sastavu Austro-Ugarske monarhije. Svi doeseljenici bili su grkokatolici te su se u crkvenom smislu pridružili Križevačkoj eparhiji. Doseljavanje Ukrajinaca na prostore istočne Hrvatske i sjeverne Bosne trajalo je u manjim valovima sve do Prvog svjetskog rata. Početkom stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, na hrvatske prostore i u grad Zagreb doseljava velika skupina Ukrajinaca iz svih krajeva Ukrajine, koja je u novostvorenoj državi zatražila politički azil s obzirom da je u Ukrajini i drugim državama bivšeg Ruskog carstva došlo do revolucije i samog građanskog rata te kasnije i uspostave sovjetskog komunističkog režima koji je bio osobito okrutan prema ukrajinskom narodu. Ukrajinci formiraju društvo «Prosvita» sa svojim filijalama diljem istočne Hrvatske i sjeverne Bosne te u Zemunu i Beogradu.
Osnivanjem ukrajinskih društava «Prosvita», željelo se pomoći svim ukrajinskim doseljenicima na spomenutim prostorima, kako u privatnom, tako i u društvenom kulturnom i prosvjetnom životu. Veliku ulogu u očuvanju kulturnog identiteta, duhovnog i vjerskog života Ukrajinaca imala je Grkokatolička crkva i Križevačka biskupija sa sjedištem u Križevcima. Ubrzo nakon doseljenja Ukrajinci su izgradili svoje crkve, a pored crkava skoro u svakom naselju je otvorena i škola. Ukrajinci su tada imali izrazito pozitivnu i progresivnu ulogu u izgradnji novog društva u sklopu nove države. Nakon Drugog svjetskog rata, veća skupina Ukrajinaca iseljava i nastanjuje se diljem svijeta, posebno u zapadnoj Europi i prekooceanskim zemljama Kanadi, Americi i Australiji. U isto vrijeme, preostali Ukrajinci iz pasivnih krajeva sjeverne Bosne sele se pojedinačno sa svojim obiteljima u veće i manje industrijske gradove poput Zagreba, Slavonskog Broda, Vukovara, Pule, Rijeke, Splita, Zadra, Šibenika, Dubrovnika kao i sela zapadne, srednje i istočne Slavonije te zapadnog Srijema. Jedna veća skupina Ukrajinaca iz Bosne naselila je današnju Vojvodinu odnosno prostore Bačke i Srijema. Zadnji val raseljavanja se dogodio tijekom Domovinskog rata, točnije rata u Bosni koji je prisilio mnoge obitelji da prebjegnu na hrvatske prostore kod svojih obitelji i poznanika, posebno u grad Zagreb i širu okolicu. Uspostavom neovisne Hrvatske i Ukrajine, većih emigracija Ukrajinaca iz Ukrajine i drugih zemalja u Hrvatsku nema. Broj doseljenika iz Ukrajine u Hrvatsku posljednjih desetak godina je nažalost smanjen. Nakon provedenog popisa stanovništva 2001., u Republici Hrvatskoj je evidentiran znatno manji broj Ukrajinaca od svega 1977 pripadnika, koji žive skoro u svim dijelovima Hrvatske. Najbrojniji i najaktivniji su u Slavoniji (Lipovljani, Slavonski Brod i okolica), Zagrebu i posljednje vrijeme Rijeci i Istarskoj županiji. U najnovije vrijeme Ukrajinci doseljavaju kao radnici na područje Hrvatske, osobito u jadranska područja. U sklopu Križevačke grkokatoličke eparhije koja teritorijalno pokriva Hrvatsku, Bosnu i Hervegovinu i Slavoniju, Ukrajinci se okupljaju u grkokatoličkim crkvama gdje se liturgija i drugi obredi služe na ukrajinskom jeziku. U Bosni i Hercegovini ukrajinske se župe nalaze u okolici Banja Luke i Prnjavora gdje su organizirani u Grkokatolički vikarijat Bosne i Hercegovine Križevačke eparhije. Postoje i brojna folklorna društva koja njeguju ukrajinski narodni folklor. Dobri i plodni odnosi postoje između Hrvatske i Ukrajine koji posljednjih godina unaprijeđuju i produbljuju odnose između ova dva drevna i bliska slavenska naroda. Postojanje ukrajinske narodne manjine obogaćuje Hrvatsku i Križevačku eparhiju u svakom pogledu te predstavlja bitnu kariku u dobrim odnosima između dviju država.

Na vrh