UNIVERZUMI OSOBNIH SUSRETA I DRUŠTVENIH ISPREPLETENOSTI
Gradski muzej Križevci, Likovna galerija Gradskog muzeja Križevci, Trg Antuna Nemčića 6/1, 8. listopada – 6. studenoga 2021.
Galerija AMZ – Arheološki muzej u Zagrebu, 20. siječnja – 15. veljače 2022.
ORGANIZACIJA IZLOŽBI: Muzeji Ivana Meštrovića, Gradski muzej Križevci, Arheološki muzej u Zagrebu
AUTORICA IZLOŽBENE KONCEPCIJE, KUSTOSICA IZLOŽBI: Barbara Vujanović
AUTORI LIKOVNOG POSTAVA I GRAFIČKOG OBLIKOVANJA OPREME
IZLOŽBI: Damir Gamulin, Antun Sevšek
FOTOGRAF: Zoran Alajbeg
DIZAJN KATALOGA, PLAKATA I POZIVNICE: Damir Gamulin
O izložbama:
Izložbom Ivan Meštrović – portreti suvremenica i suvremenika prvi put se križevačkoj publici predstavlja opus jednog od najznačajnijih hrvatskih kipara. Nakon što će u listopadu i studenome izložba biti postavljena u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci, projekt će se početkom 2022. godini predstaviti u Galeriji AMZ – Arheološkoga muzeja u Zagrebu. Šesnaest skulptura, sabranih iz zbirki Muzeja Ivana Meštrovića (Split-Zagreb), Gliptoteke HAZU (Zagreb), Nacionalnoga muzeja moderne umjetnosti (Zagreb), Galerije umjetnina (Split), te posuđenih od dr. sc. Mate Meštrovića, pružaju uvid u intrigantne društvene, umjetničke i političke veze Ivana Meštrovića. Odabir portreta koji je načinila autorica izložbene koncepcije, viša kustosica Atelijera Meštrović u Zagrebu, Barbara Vujanović, svjedoči stilski razvoj jednog od ponajboljih portretista 20. stoljeća – od secesijske stiliziranosti i impresionizma, preko art déco stilizacije do realističnosti međuratnoga razdoblja.
Uvodni tekst u bogato opremljenom, hrvatsko-engleskom katalogu upućuje na zanimljive biografije znamenitih ličnosti koje je Meštrović portretirao – hrvatskoga glumca, kazališnog redatelja i prevoditelja Petra Branija, pripadnika generacije kazališnih umjetnika koja je utrla put preobrazbi zagrebačkog teatra, ruskoga književnika Lava Nikolajeviča Tolstoja, glavnog organizatora likovnoga života u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća Izidora Kršnjavoga, modernizatora europskoga kiparstva Augustea Rodina, prve plesačice čiji je ples prikazan na američkoj televiziji Vere Čuče Milčinović, predstavnika britanske umjetničke, političke i društvene scene, Wickhama Steeda, Lady Cunard i Dorothy Une Ratcliffe, češke političke dinastije Masaryk, Tomáša G. Masaryka i njegove kćeri Alice Masarykove, hrvatskih umjetnika Tomislava Krizmana, Ante Katunarića i Vladimira Becića, te književnika Andrije Milčinovića i Vladimira Nazora.
Likovni postav koji potpisuju Damir Gamulin i Antun Sevšek naglašava posebnosti Meštrovićevih remek-djela, te omogućuje prisnije upoznavanje posjetitelja izložbe s portretiranim ličnostima koje su obilježile hrvatsku i europsku kulturu i politiku koncem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća.
Iz teksta kataloga:
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.) portretirao je suvremenike, članove obitelji, prijatelje, umjetnike, političare, pripadnike domaćih i međunarodnih elita, te prethodnike. Uvid u imena ljudi koji su mu pozirali ili koje je prikazao služeći se fotografijama i dostavljenim opisima i dokumentacijom, tijekom više od pet desetljeća, svjedoči o bogatoj mreži kontakata koju je kipar rasprostro po domovini, Europi i Sjedinjenim Američkim Državama.
Ovaj izbor od šesnaest portreta suvremenica i suvremenika s kojima je Meštrović uspostavio blizak odnos ili drugi vid uvažavanja i utjecaja, katkada jednosmjernoga, gdjekad uzajamnoga, prilika je za prebiranje po dominantnim formalnim odrednicama koje je kipar ostvario tijekom prva četiri desetljeća prošloga stoljeća. Odabir skulptura polazište je za prisjećanje na šesnaest signifikantnih ličnosti koje su ostavile trag u hrvatskom, ruskom, češkom, francuskom i britanskom kulturnom i političkom prostoru.
Svaki je portret zaseban univerzum, mjesto stvarnog i metaforičkog pregovora između Meštrovića i osobe koju je portretirao, interpretirao, doživljavao na sebi svojstven način. Odabrane skulpture podržavaju tezu da je riječ o jednom od najvrsnijih portretista 20. stoljeća. Dosljedna posvećenost motivu, širina socijalnoga dijapazona osoba koje su sjedile pred Meštrom, očitovanje stilskih mijena predstavljaju djeliće mozaika koji portretiraju samoga kipara. Portret je to senzibilnog promatrača, koji je psihološki i osobni dojam usklađivao s vlastitim rukopisom i bilom vremena. Portreti svjedoče logično ulančavanje kompleksnih odnosa unutar umjetničkih društava i institucija te političkih organizacija, ali i unutar živahnog konteksta salona europskih prijestolnica. Zbog toga nije preuzetno kazati da Meštrović nije samo jedan od najvećih portretista svojega stoljeća nego je i njegov posvećeni, pronicljivi kroničar.
Barbara Vujanović, viša kustosica Atelijera Meštrović u Zagrebu
Izložba je ostvarena zahvaljujući novčanoj potpori Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije.
SPONZORI:
Kunsttrans, Zagreb
KTC d.d., Križevci
Radnik d.d. Križevci